Sustavi navodnjavanja povrća – rajčica i paprika trebaju “kap po kap”, a kupusnjače kišenje

“Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti, nema ni rentabilne proizvodnje povrća.

Voda je od vitalnog značaja za zdravlje biljaka, a ujedno je i sastavni dio njihove građe i nositelj mnogih fizioloških procesa tijekom vegetacije. Ukupne količine vode u različitim vrstama povrća kreću se u intervalu od 85 do 95%, iz čega se može zaključiti da bez intenzivnog navodnjavanja, posebno ljeti, nema ni rentabilne proizvodnje povrća.

Navodnjavanje kapanjem

Sustavi navodnjavanja “kap po kap” štede vodu koja se cijevima dovodi do svake biljke i vlaži mali dio zemljišta. Također, smanjeni su troškovi energije, pojava korova i bolesti. Takav je sustav prikladan za sve tipove tala, manje se narušava njegova struktura, a navodnjavati je moguće i po vjetru.

Sastoji se od pogonskog dijela s filtrom, cijevi koje su uglavnom od polietilena i kapaljki. Ovaj sustav ima visoke troškove ugradnje, korištenja i održavanja pa je prikladan za dohodovne kulture. No, troškovi rada i korištenja kapanja manji su nego kod ostalih načina, jer se troši manje vode i energije.

 

Upute za navodnjavanje možete pronaći OVDJE.

 

Moguća je i primjena tekućih gnojiva

Ovaj uređaj karakterizira kapaljka kao mjesto na kojem se reducira radni tlak iz cijevi i u obliku kapljice ispušta vodu na ili u tlo. Ovakvo navodnjavanje može biti površinsko i podpovršinsko. Kod površinskog su cijevi i kapaljke postavljene iznad ili na površini tla, a kod podpovršinskog one su ukopane u tlo.

Jedna od značajnijih prednosti navodnjavanja “kap po kap” jest mogućnost primjene tekućih gnojiva istovremeno s navodnjavanjem.

Navodnjavanje mini rasprskivačima

Mini rasprskivačima voda na tlo pada u obliku malog mlaza ili maglice. Od navodnjavanja kišenjem razlikuje se po tome što sustav radi pod manjim tlakom od 1.0 do 2.5 bara i što se navodnjava samo dio površine gdje se razvija glavna masa korijena. Izrađeni su od plastičnih materijala, jednostavno se postavljaju, a na kraju vegetacije se mogu spremiti pa ponovno koristiti sljedeće sezone.

Sastoji se od crpke smještene na izvorištu vode, regulatora tlaka, vodomjera, ventila i plastičnih cijevi. Dobro postavljen sustav je jedva vidljiv. Podzemne cijevi koje se postavljaju na dubinu od 30 do 40 cm i prskalice trebale bi se neprimjetno uklopiti u krajolik.

Rasprskivači mogu biti dinamični i statični. Dinamični se koriste za veće površine, kod njih se glava okreće i distribuira vodu u odabrnaom kutu. Statični imaju domet do 5 metara i koriste se na manjim površinama. Intenzitet ovih urađaja je vrlo visok pa su samim time i veći potrošači vode.

Dobro postavljanje je ključno

Odabirom navedenih rasprskivača određuje se domet i količina vode, a najvažnije je osigurati dobar izvor te izabrati odgovarajuću pumpu. Kod postavljanja, njihov bi se mlaz trebao preklapati kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost i kvaliteta.

Današnje tržište nudi više tipova mini rasprskivača različitih konstrukcija, kao što su kontinuirani i pulsirajući. Oni mogu navodnjavati cijeli ili samo dio kruga, mogu biti različitog dometa i intenziteta.

Navodnjavanje kišenjem

Uređaj ovakvog sustava zahvaća vodu iz izvora, zatim je tlači kroz cijevi i na kraju je preko rasprskivača, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava. Može biti prenosiv, polustabilan i stabilan. Rasprskivači se priključuju na cijevnu mrežu koja je najčešće postavljena u tlu. Svaki sistem navodnjavanja kišenjem se sastoji od vodozahvata, mreže cijevi, rasprskivača i armature.

Za primjenu kišenja potrebno je pravilno odabrati rasprskivače. Za navodnjavanje povrćarskih kultura najpovoljnije je lagano kišenje pa će najbolji biti rasprskivači malog intenziteta i dometa.

Rajčica i paprika trebaju kapanje, a kupusnjače kišenje

Kulture poput rajčice, paprike i patlidžana najbolje je navodnjavati kapanjem jer im je potrebna veća količina vode u tlu, a na taj se način ne vlaže nadzemni dijelovi i manje je vlage u zraku koja pospješuje razvoj bolesti. Kupusnjače, zelena salata i krastavci zahtijevaju vlagu u tlu i zraku, te se preporuča njihovo zalijevanje kišenjem.

Glavati kupus najviše vode treba u trenutku formiranja glavice. Rajčicu i krastavce početkom dozrijevanja plodova treba obilnije zalijevati. Korjenasto povrće treba navodnjavati tijekom cijele vegetacije.

IZVOR